Institut prikrivenog islednika; najteža krivična dela

Prikriveni islednik je, po pravilu, ovlašćeno službeno lice organa unutrašnjih poslova, Bezbednosno-informativne agencije ili Vojnobezbednosne agencije, a ako to zahtevaju posebne okolnosti slučaja i drugo lice, koje može biti i strani državljanin.

Od 2002. godine kada je donet Zakon o izmenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku iz 2001. godine, kada je u naše krivično procesno zakonodavstvo uveden ovaj institut, do danas pravila koja regulišu angažovanje prikrivenog islednika su pretrpela određene izmene i dopune, ali je njihova suština ostala ista, a to je angažovanje lica, čiji se identitet, po potrebi, menja radi ulaska u zatvorene kriminalne strukture sa ciljem prikupljanja dokaza koji će poslužiti za dokazivanje najtežih krivičnih dela učinjenih od strane organizatora i pripadnika tih struktura.

Iako ceo postupak angažovanja prikrivenog islednika odlikuje najviši nivo tajnosti – ovlašćeno lice (ministar unutrašnjih poslova, direktor BIA ili VBA) ga određuje pod pseudonimom ili šifrom, menja mu se identiet, njegovo ispitivanje u krivičnom postupku se vrši uz izmenu glasa i slike, u praksi se pokazalo da je neretka situacija da se zapravo ipak zna o kom licu je reč, ako ne pravo ime i prezime, onda zasigurno kako to lice izgleda i zvuk njegovog glasa.

Do toga, po pravilu, dolazi tokom izvođenja dokaza u krivičnom postupku kada se gledaju snimci i fotografije sačinjene sigurnosnim kamerama ili prikupljeni posebnom dokaznom radnjom tajnog praćenja i snimanja. Uostalom, i u samim zatvorenim kriminalnim strukturama, njihovi organizatori često vrlo dobro poznaju njihove pripadnike i ko bi eventualno moglo biti lice koje radi protiv njih.

Zbog svega navedenog, kao i činjenice da prikriveni islednik ima obavezu da sačinjava redovne izveštaje, a nekada i video i audio snimke, koji se dostavljaju neposrednom starešini, lice koje se bira za ovu ulogu može biti samo neko ko poseduje izuzetne odlike.

Imajući u vidu spomenute opasnosti, kao i da prilikom prikupljanja dokaza može doći do bitnog narušavanja privatnosti lica koja ni nemaju veze sa ovim strukturama, uslovi za određivanje posebnih dokaznih radnji, a naročito za angažovanje prikrivenog islednika su izuzetno strogi, a trajanje ograničeno.

Tako na primer, prikriveni islednik se može angažovati samo ako se na drugi način ne može doći do potrebnih materijalnih dokaza i samo ako je reč o krivičnim delima za koja je propisano da postupa javno tužilaštvo posebne nadležnosti. Naš Zakon o javnom tužilaštvu predviđa da su javna tužilaštva posebne nadležnost Tužilaštvo za organizovani kriminal i Tužilaštvo za ratne zločine.

Iako je intitut prikrivenog islednika jedan od najsavremenijih instituta ne samo u našem, već i u uporednom krivično procesnom pravu, činjenica je, a posebno u digitalnoj eri, da je ozbiljan kriminal uvek korak ispred zakona i državnih organa, što neretko dovodi do toga da je konačan ishod dugih i ekonomski zahtevnih krivičnih postupaka oslobađajuća presuda.

Prema članu 187 stav 3 Zakonika o krivičnom postupku, sudska odluka se ne može zasnivati isključivo ili u odlučujućoj meri na iskazu prikrivenog islednika.

Leave a Reply:

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *